Boka Kotorska kroz istoriju i danas. Najjužniji evropski Fjord od nastanka do danas.

Geografija

Zalivi Boke Kotorske (Hercegnovsko-tivatskog, i unutrašnjeg, Risansko- kotorskog zaliva.) nastali su za vrijeme glacijacije riječnom erozijom u mekšim flišnim stijenama, dok su reljefno više strane zaliva izgrađene od otpornijih stijena, pretežno trijaskih vapnenaca i dolomita.
Kada se u postglacijalnom razdoblju površina mora podigla za oko 100 m, erozijom prethodno stvorene doline su potopljene i pretvorene u zalive.
Reljef je dodatno modifikovan djelovanjem krških procesa, a na višim padinama podno
Orjena i djelovanjem ledenih jezika koji su se spuštali niz padine te planine. Istovremeno
je Lovćen bio pokriven sniježnim pokrovom (Riđanović, J., 1990, 1993).

Četri zaliva u zalivu

Boka se sastoji iz 4 zaliva:

• Kotorski – najveca dubina (35 m)
• Risanski – (45 m).
• Tivatski – 48 m
• Novljanski/ hercegnovski unutar samog zaliva 47 m /i kod Luštice 58 m

Osnovni morfometrijski podaci bokokotorskog zaliva su:

• Ukupna površina je 87,33 km².
• Ukupna zapremina je 2.412,306.000 km³.
• Maksimalna dubina je 60 m.
• Srednja dubina je 27,3 m.
• Dužina zaliva je 28,13 km.
• Dužina obale je 105,7 km.
• Razruđenost obale (K) 3,07.
• Širina ulaza je 2,95 km.

Tjesnaci u Boki

• Verige, čija širina iznosi 340 m. i kumborski 730m
• Najvisi planinski vrhovi:
• Lovćen (1749m), Dobrostica (1590 m), Subra (1680 m), Orjen (1894 m)

Pećine Boke:

• Modra/Plava spilja i
• Špilja Karadžica na Luštici

Klima u Boki Kotorskoj kroz cijelu godinu

Boka se nalazi u području prevladavajuće jadransko-mediteranske klime sa toplim i
suvim ljetima, a blagim i vlažnijim zimama.

Srednja temperatura decembra, kao najhladnijeg mjeseca, u Herceg Novom iznosi 8,2o C,

dok je srednja temperatura najtoplijeg mjeseca, Jul, 24,3oC.

Količina padalina u priobalju lokalno varira od oko 1.830 mm (kod Herceg Novog) do 2.930 mm (kod Risna).

Najveća količina kiše izmjerena u Evropi – Crkvice

No, planinska unutrašnjost padalinama je znatno bogatija, tako da u Crkvicama (u sjeverozapadnom zaleđu Boke na 1097 m.n.v) godišnje padne čak do 5.000 mm vodenog taloga, što je najveća količina izmjerena u Europi.

Istorija

?– 168 pne Ilirsko razdoblja sa sjedistem u Risnu.
168 p.n.e – 476g Rimljani – Rimske vlasti (od 168. g. pr. Hrista do 476.g.)
6-12 vijek

Vizantija u Boki

Krajem 6 vijeka do 12. vijeka Boka, kao uostalom i veći dio istočne jadranske obale, ulazi u
sastav Vizantije (Vizantijska se uprava uglavnom ograničava na utvrđene gradove, dok je zaleđe Boke u vlasti novih slovenskih (U 7. vijeku dolaze Sloveni,) političkih cjelina – Travunje (Poznata je još pod kasnijim nazivom Trebinje) sa središtem u sjeverozapadnom i Duklje, sa sjedištem u jugoistočnom zaleđu Boke), u kojemu ostaje do 12. vijeka.

Kotorska katolička katedrala sv. Tripuna, koja je početkom 12. vijeka podignuta na mjestu jedne starije katoličke crkve (vjerojatno iz 9. vijeka) i smatra se najstarijom katedralnom crkvom na istočnoj obali Jadrana

Nemanjići (1185.-1371.g.),

(1371.-1382. g.) Nakon Nemanjića Bokom zavlada ugarsko-hrvatski kralj Ljudevit I. Veliki

Nakon Ljudevitove smrti Boka kraće vrijeme (1384.-1391. g.) dolazi u posjed srednjevjekovnog bosanskog kraljevstva kojim upravlja kralj Stjepan Tvrtko I. Kotromanić. Tvrtko na krajnjem zapadnom dijelu Boke gradi novi grad – Herceg Novi, koji mu je bio potreban kao tranzitna luka.

Tempore Catharinorum 1391-1403g(1420) | Nezavisna Boka Kotorska

Poslije Tvrtkove smrti Bosna gubi političku snagu, pa Boka ulazi u svojevrsni politički vakum i u Kotoru se uspostavlja samostalna uprava (tzv. ‘Tempore Catharinorum’) 1391-1403g.

Kotor 1403. g. prihvata protektorat Anžuvinca Ladislava Napuljskog,

Venecijanska republika

Venecija vlada Bokom od 1420. do 1797. g.,
To je doba jedrenjaka, koji su bili temelj bokeljske trgovačke moći

Turci, koji krajem 15. vijeka prodiru u široko područje kopnenog zaleđa, pa i u područje same Boke. Razgraničenje venecijanskih i turskih posjeda u Boki konačno je uspostavljeno duž crte koja je vodenim, odnosno, morskim dijelom zaliva išla od rta Kobile preko tjesnaca Verige do naselja Orahovac, dakle sredinom akvatorija zaliva.
Prostor sjeverozapadno od spomenute crte došao je pod vlast Turaka, dok je područje na jugoistoku od nje ostao u vlasti Venecije.

Morejski rat

1687. Povratak teritorija Boke zaposjednutih od Turaka pod vlast Venecije započeo je krajem 17. vijeka, Morejskim ratom (1684.-1699.). Venecija vraća cjelokupno šire područje Boke
pod svoju upravu 1687. g., osvajanjem Herceg Novog

1797 No, nakon kraćeg mirnog razdoblja u Evropi, pa tako i u Boki, dolazi do političke
nesigurnosti, (napoleonski ratovi). Venecija propada 1797. g., pa je Boka kraće vrijeme u vlasti
Austrije (1797.-1806. g.),
Rusije (1806.-1807.g.) i
Francuske (1807.-1813.g.),
a nepunu godinu dana (1813.-1814.g.) u Boki djeluje zajednička crnogorsko-bokeljska uprava

1814.-1918. g.Austrijska uprava

Kraljevina Jugoslavija 1918

Zetska banovina 1922

Provincia di Cattaro

od 1941. do 1943. godine

Kada je Boka kotorska pripojena Crnoj Gori?

1944

Željeznička pruga u Boki. Dubrovnik Herceg Novi 1901

Zbog strateških je potreba 1901. g. izgrađen i nastavak uskotračne željezničke pruge
Sarajevo-Dubrovnik, i to između Dubrovnika i Zelenike,

Danas

Kvalitet mora u Boki Kotorskoj, salinitet i temperatura u maju i Junu.

{youtube}r5ON9UBq8jg {/youtube}

by Z. Prorocic – Bokesko kolo  Autor- dapijan

Boka kotorska je zaliv Jadranskog mora. Duboko je zašla pod litice Lovćena (1.654 m) i Orjena (1.894 m) kao da ih je razmakla snagom vode. Počinje Hercegnovskim zalivom, koji se sužava Kumborski tjesnac, njime prijelazi u Tivatski zaliv, pa kroz Verige ulazi u Risanski i Kotorski zaliv.

Mjesta i gradovi u Boki Kotorskoj

Sva je optočena mjestima – Njivice, Igalo, Herceg Novi, Savina, Meljine, Zelenika, Kumbor, Đenovići, Baošići, Bijela, Kamenari, Kostanjica, Morinj, Strp, Risan, Perast, Ljuta, Dobrota, Kotor, Škaljari, Muo, Prčanj, Donji Stoliv, Gornji Stoliv, Lepetane, Donja Lastva, Gornja Lastva, Tivat, Krtoli, Luštica, Rose, a između njih je još desetak malih naselja.

U Boki kotorskoj postoje i devet ostrva:

• Prevlaka,
• Mamula i Ostrvo Vavedenje ((Gospa od Mirišta) na samom ulazu u bokokotorski zaliv,
• Gospa od Milosti,
• Sveti Marko i Ostrvo Cvijeća,
• Zanovetni Školjic u tivtskom zalivu – Krtoljska uvala, a
• Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe u risanskom zalivu.

Morfometrijski podaci bokokotorskog zaliva

Osnovni morfometrijski podaci bokokotorskog zaliva su:

Ukupna površina je 87,33 km². Ukupna zapremina je 2.412,306.000 km³.
Maksimalna dubina je 60 m.
Srednja dubina je 27,3 m.
Dužina zaliva je 28,13 km.
Dužina obale je 105,7 km.
Razruđenost obale (K) 3,07.
Širina ulaza je 2,95 km.

UNESCO Kotor

Kotor i okolina su upisani 1979 na UNSCO listu.

Kotor ima sajt o UNESCO listi. POsjetite ga i saznajte vise.

Pretpostavlja se da je na nastanak bokokotorskog zaliva uticala fluvijalna erozija, i to još u pliocenu. Ova regija je poznata kao i područje sa najvećom prosečnom količinom padavina u Evropi – region Crkvice.  Boku Kotorsku su proslavili hrabri pomorci, vješti majstori, graditelji, mnogi istaknuti umni ljudi. Ima slavnu istoriju — od grčkih kolonija, preko Ilira, Rima, Vizantije, srpskih srednjovekovnih država (Duklja,Srbija i Bosna) do Turaka, Mlečana (videti: Mletačka republika), Rusa, Napoleona i Austrije. Svi su imali ambicije da njome gospodare. Pomorstvo je bila osnova života i dalo je pečat velikom kulturnom nasljeđu. U XVII i XVIII veku Boka je imala preko 300 brodova duge plovidbe i do 300 manjih, koji su godišnje zarađivali 200.000 mletačkih zlatnika. Peraštani su u XVI veku imali pomorsku školu (Nautika) na glasu, a u njoj su školovali mornare i za ruskog cara Petra Velikog.

O tvrdjavama i utvrdjenjima saznajte više iz članaka novinara Siniše Lukovića

Naljepši vidikovci Boke.

Hiking kroz i oko Boke

Korisni linkovi:

http://pscg.me/registar-staza/
pregledajte i preuzmite mapu sa registrovanim stazama u Crnoj Gori.
Predrag Popović detaljne Pjesacke staze Crne Gore
https://medium.com/vrhovi-crne-gore/tagged/pjesacke-staze
Planinarenje na Orjenu
https://orjen.me/ponuda-parka/planinarenje-i-hodanje/
DAN PJEŠAČENJA U NP LOVĆEN
https://nparkovi.me/dan-pjesacenja-u-np-lovcen/

{youtube}vmrpUWJQOcY{/youtube}

by Škaljarsko kolo – Boka kotorska – Lado

autor teichCRO

Voznja kroz Boku
Autor Gavrilo Scepovic
{youtube}NUuZaAGKCRU{/youtube}

Izvor teksta : Wikipedia
Video: napisano ispod videa.
Fotografije: Slaven Fanfani

Reference:

Boka Kotorska: društveno-političke promjene i razvoj etničkog sastava do 1918. godine
Ivan Crkvenčić, Antun Schaller | UDK 911.3:94 (497.16-37 Boka Kotorska) „15/19“
https://www.scribd.com/document/356813460/Crkvencic-SchallerBoka-Kotorska

GEOFIZIKA, VOL. 26, NO. 2, 2009, 215–228
Spatial distribution of physical, chemical and biological oceanographic properties, phytoplankton, nutrients and Coloured Dissolved Organic Matter
(CDOM) in the Boka Kotorska Bay (Adriatic Sea)

NATURAL-GEOGRAPHIC CHARACTERISTICS
OF THE BOKA KOTORSKA AREA AS THE BASIS OF
DEVELOPMENT
DAMIR MAGAŠ UDC: 911.2(497.16 Boka kotorska

Fotografija Mletačke republike izvorno se nalazi na stranici.
https://sh.wikipedia.org/wiki/Mleta%C4%8Dka_Republika

Fotografija UNESCO liste sa sajta UNESCO